Svakodnevica, njega i zdravlje
Potreba za kretanjem i njega
Koliko kretanja treba springeru
Zdravom odraslom springeru treba više od dva sata kretanja dnevno, navodi The Royal Kennel Club. Evo primjera dnevnog rasporeda, a ne službene norme: dulja jutarnja i večernja šetnja te tijekom dana slobodno trčanje na ograđenom prostoru i igre njuškanja, tako da ukupno vrijeme kretanja prelazi dva sata.
Traženje skrivenih predmeta pomoću njuha mentalno umara psa. Pokušajte, primjerice, sakriti igračku ili komadiće hrane u dvorištu i pustite ga da traži 10 minuta.
Štene treba kratke šetnje, slobodnu igru i mnogo sna. Dok ne završi rast, izbjegavajte dugo trčanje uz bicikl i skokove s visine. Kod starijeg psa ili psa s problemima sa zglobovima ili srcem trajanje i tempo odredite zajedno s veterinarom.
Po vrućini izlazite rano ujutro i navečer, nosite vodu i napravite stanku ako pas jako dahće.
Lovački ispiti za pse, traženje po mirisu (nosework), poslušnost (obedience) i agility zaposle i tijelo i glavu.
Odgoj i opoziv
Učite ga uz nagrade: hranu, igru ili bačenu igračku. Kazne i grube ogrlice čine psa nesigurnim, a sklonost praćenju mirisa zbog njih ne nestaje. S učenjem opoziva počnite već u prvom tjednu kod kuće:
- Odaberite jednu riječ ili jedan zvuk zviždaljke i koristite odabrani signal samo za opoziv.
- Pozovite psa u kući s udaljenosti od 2 do 3 metra i dajte mu veliku nagradu čim dođe do vas.
- Zatim vježbajte u dvorištu, a potom i vani, koristeći se dugim povodcem od 10 metara.
- Dajte znak prije nego što pas krene za mirisom. Ako već goni, bolje je da odete do njega.
- Nikad ga ne dozivajte zbog nečeg neugodnog, primjerice kupanja.
Zviždaljka je praktična jer svaki put zvuči jednako i čuje se nadaleko.
Vuče li na povodcu, stanite na mjestu i nastavite tek kad se povodac olabavi. Kao nagradu za mirno hodanje pustite ga da njuška uz put.
Dlaka, uši i nokti
Dlaku treba održavati više od jednom tjedno (RKC). U praksi to znači češljanje dvaput ili triput tjedno i pregled resa na ušima i šapama nakon svake šetnje kroz grmlje. Ondje se dlaka zapetljava i zadržava sjemenke.
Potpuno šišanje, kao kod pudlice, nije potrebno. Oblikuju se glava, grlo i šape (Kanadski kinološki klub).
Uši. Provjeravajte ih jednom tjedno. Neugodan miris, crvenilo ili tresenje glavom razlog su za pregled. Nakon plivanja uši iznutra osušite mekom krpom.
Nokti. Skraćujte ih svaka 3 do 4 tjedna ako se ne troše u šetnjama.
Zdravlje i pretrage
Oko 12 godina uobičajen je životni vijek ove pasmine. U velikom britanskom istraživanju s podacima iz veterinarskih klinika (VetCompass, Teng i suradnici, 2022.) springeri žive prosječno 11,92 godine i na četvrtom su mjestu među 18 ispitanih pasmina. Uz dobru skrb možete planirati dug zajednički život sa psom.
Što tražiti od uzgajivača. Prije uključivanja psa u uzgoj RKC snažno preporučuje barem sljedeće pretrage:
- rendgensku procjenu displazije kukova;
- rendgensku procjenu displazije laktova;
- pregled očiju gonioskopijom na anomaliju pektinatnog ligamenta (PLA), koja može dovesti do glaukoma;
- brigu o genetskoj raznolikosti, uključujući što niži koeficijent uzgoja u srodstvu kod roditelja.
Potpuni paket pretraga uključuje još pet DNK testova: na fukozidozu, nedostatak fosfofruktokinaze (PFK), progresivnu atrofiju mrežnice PRA (cord1), sindrom akralne mutilacije (AMS) i diseritropoetsku anemiju s miopatijom (DAMS). DNK test radi se jednom u životu. Gonioskopija se, međutim, ponavlja svake tri godine, prema savjetu klubova pasmine.
Nedostatak PFK zahvaća crvene krvne stanice i mišiće. Kod bolesnog psa teški napor, dugotrajno lajanje ili jako dahtanje, pa i po vrućini, mogu izazvati krizu.
Kada otići veterinaru.
- crvenilo ili zamućenje oka, trljanje glave o pod ili jedno oko koje izgleda veće od drugoga; glaukom zahtijeva hitnu veterinarsku pomoć jer se vid može izgubiti u nekoliko sati;
- tamna mokraća, od narančaste do boje kave, slabost ili grčevi mišića nakon napora, što je tipično za krizu kod nedostatka PFK;
- lizanje i grizenje šapa, rane ili otekline na prstima kod šteneta u dobi od 3 do 12 mjeseci; kod AMS-a pas postupno gubi osjet boli u šapama;
- nesiguran hod, osobito po skliskom podu, ili gubitak naučenih navika kod mladog psa u dobi od 18 mjeseci do 4 godine, što može biti početak fukozidoze.