Aleksandar Veliki
Aleksandar III. Makedonski, ili Aleksandar Veliki, bio je kralj drevnog Kraljevstva Makedonije i hegemon Korintske unije od 336. pr. Kr. do svoje smrti 323. pr. Kr.
Rođen je 20. srpnja 356. pr. Kr. u Peli, a umro je 10. ili 11. lipnja 323. pr. Kr. u Babilonu, koji je osvojio. Bio je sin kralja Filipa II. Makedonskog i Olimpije Makedonske.
Jedva dvadeset godina star, naslijedio je prijestolje od svog oca, Filipa II., i tijekom većeg dijela svoje vladavine vodio je neviđene kampanje na Bliskom istoku. Prije nego što je napunio čak trideset godina, Aleksandar III. stvorio je jedno od najvećih carstava u antičkom svijetu, koje se protezalo od Grčke preko Egipta do doline Inda. Aleksandar Veliki bio je nepobjediv u bitkama i smatra se jednim od najuspješnijih generala u povijesti.
Yabaaa – Povijest
Do 16. godine Aleksandra je podučavao filozof Aristotel. Kada je 336. pr. Kr. stupio na prijestolje nakon atentata na Filipa, Aleksandar je naslijedio snažno kraljevstvo i iskusnu vojsku. Godine 334. pr. Kr. mladi je vladar napao Ahemenidsko Perzijsko Carstvo, koje je vladalo Malom Azijom, i započeo niz kampanja koje su trajale deset godina. Aleksandar III. uništio je perzijske snage u nizu odlučujućih bitaka, najznačajnijih kod Ise i Gaugamele, te potpuno osvojio teritorije carstva sve do rijeke Ind na jugu. Želeći dosegnuti “kraj svijeta i Veliko vanjsko more”, napao je Indiju 326. pr. Kr., ali je na kraju bio prisiljen vratiti se na zahtjev svojih trupa.
Aleksandar Veliki umro je 323. godine prije Krista u Babilonu – gradu koji je namjeravao učiniti svojom prijestolnicom – ostavljajući nekoliko planiranih kampanja neispunjenima, posebno invaziju na Arabiju. Godinama nakon njegove smrti, niz građanskih ratova rastrgao je njegovo carstvo na nekoliko država kojima su vladali dijadohi, njegovi preživjeli stratezi i nasljednici.
Makedonska povijest u antici
Aleksandar Veliki i makedonska povijest nesumnjivo su jedna od najpoznatijih i najzanimljivijih tema kada je u pitanju analiza razvoja Balkana prije modernog doba. U antici se naziv Makedonija koristio za geografsko područje koje je obuhvaćalo najjužnije dijelove današnje Sjeverne Makedonije i područja današnje sjeverne Grčke zapadno od srednjeg toka rijeke.
Aksia ili Vardar, između nje i istočnog dijela Ludiasa, te južno od drevnog Skupija ili modernog Skopja. Stanovništvo ovog područja etnički se sastojalo od ilirskih, tračkih i peonskih plemena, koja su govorila jezike srodne ilirskom, odnosno tračkom. Najraniji zapisi o povijesti makedonske regije iz ovog razdoblja potječu od grčkih autora.
Iz makedonske povijesti znamo da je tek za vladavine Filipa II. (356.-335. pr. Kr.) regija Makedonija postala veća zemlja, sastavljena od makedonskih plemena Makedonaca na jugu te Lincina, Elimiota i drugih srodnih plemena na sjeveru. Nema poznatih zapisa o imigraciji novih populacijskih skupina za razdoblje između devetog i šestog stoljeća pr. Kr.
Mnogi povjesničari raznih nacionalnosti proučavali su makedonsku povijest i njezine tajne i misterije. Herodot nam pruža prve povijesne podatke o makedonskoj kraljevskoj dinastiji i makedonskoj povijesti. Prema njemu, osnivač, odnosno oikist, Makedonskog kraljevstva bio je Perdika I., koji je vladao od 729. do 678. godine prije Krista. Bugarski povjesničar Ivan Pastuhov smatra ovo legendarno razdoblje vremenom kada zapravo ne postoje točni zapisi o makedonskim kraljevima.
Za njega, prvi vladar, o kojem postoje stvarni zapisi je Aminta I (540.-498. pr. Kr.). Prema genealogijama Herodota i Tukidida, kraljevi drevne Makedonije bili su Perdika, Hagaj, Filip I., Aeropus, Alket (573.-541. pr. Kr.) i njegov sin Aminta I. (540.-498. pr. Kr.). Makedonska država nije osnovana sve do sedmog stoljeća, već oko druge polovice šestog stoljeća pr. Kr. od strane kralja Aminte I., koji se uzdigao od bazilejskog vođe do bazilejskog kralja. Aleksandar Veliki
Aminta je uspio proširiti državu na sjever i jug. Njegov nasljednik, Aleksandar I., ojačao je veze s Atenom i čak je bio štovan kao zaštitnik Atene. Godine 413. pr. Kr. Arhelaj, sin roba Perdikinog brata Alketa, postao je kralj Makedonije.
Novi vladar pridavao je veliku važnost učvršćivanju isključivo kraljevske vlasti. Premjestio je glavni grad države u Pelu i započeo politiku ponovnog naoružavanja vojske. Mnoge nove tvrđave izgrađene su diljem zemlje. To je ujedno bilo i razdoblje u makedonskoj povijesti kada je Makedonija prvi put postala glavna sila u unutrašnjosti Balkanskog poluotoka. Nakon Arhelajeve smrti, zemlja je ušla u razdoblje unutarnjih sukoba koji su trajali do stupanja na prijestolje Filipa II. 359. godine prije Krista, vladara koji je zemlju pretvorio u svjetsku silu.
Najpoznatiji i najčitaniji dio makedonske povijesti nesumnjivo je vrijeme Aleksandra Velikog. Za vrijeme Aleksandra Velikog (336.-323. pr. Kr.), Makedonija se protezala sve do Perzije na istoku, do Dunava na sjeveru i do Jadranskog mora na zapadu. Nažalost, nakon njegove smrti, ono što je bilo planirano kao država i carstvo se raspalo, ali legenda i postignuća velikog vladara ostaju zauvijek u povijesti.
Sjeverna Makedonija i Aleksandar Veliki
Sjeverna Makedonija (u makedonskom književnom standardu: Nordmacedonien; na albanskom: Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (u makedonskom književnom standardu: Republik Nordmacedonien; na albanskom: Republika e Maqedonisë së Veriut), neovisna je država u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka u jugoistočnoj Europi. Proglasila je neovisnost od Jugoslavije 1991. godine, a u Ujedinjene narode primljena je 1993. godine.
Do 12. veljače 2019. ustavni naziv zemlje bio je Republika Makedonija, ali zbog spora oko imena s Grčkom, naziv se u međunarodnim organizacijama koristi s privremenim prefiksom: Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija. Sjeverna Makedonija članica je Vijeća Europe i NATO-a te je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2005. Aleksandar Veliki.
Sjeverna Makedonija je država bez pomorske granice i čini sjeverni dio povijesne regije Makedonije, čiji se dijelovi nalaze u Bugarskoj i Grčkoj. Graniči s Bugarskom na istoku, Grčkom na jugu, Srbijom i Kosovom na sjeveru te Albanijom na zapadu. Ima površinu od 25.713 km², od čega je 25.229 km² kopno, a 474 km² voda.
Glavni grad zemlje je Skopje, s 506.926 stanovnika (popis stanovništva iz 2002.). Ostali važni gradovi su Bitola, Kumanovo, Prilep, Tetovo, Ohrid, Veles, Štip, Kočani, Gostivar, Kavadarci i Strumica. Sjeverna Makedonija dom je više od 50 jezera i 16 planina visokih preko 2000 metara. Aleksandar Veliki.
Makedonski jezik
Makedonski je službeni jezik Republike Sjeverne Makedonije, gdje ga govori više od 1,3 milijuna ljudi. Makedonski se govori i u grčkoj Makedoniji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji, Albaniji i Australiji. Poput bugarskog, makedonski više ne koristi veliko početno slovo za imenice. Makedonski je dijalekt bugarskog jezika.
Jezik kojim je govorio Aleksandar Veliki nema ništa zajedničko s jezikom kojim govore ljudi koji danas žive u Makedoniji. Ljudi koji žive u Makedoniji govore bugarskim dijalektima. Aleksandar Veliki.
